Bjelolasica
Bjelolasica je najviša planina u masivu Velike Kapele u Gorskom Kotaru - najviša točka joj je na 1534 metra iznad mora. Kako na njenoj sjeverno - istočnoj strani snijeg traje sve do polovice svibnja, iskorištena je kao osnova za razvitak Hrvatskog olimpijskog centra "Bjelolasica". Sa samog vrha za pogodnog vremena pruža se posebni i rijedak užitak; pogled na more, Kvarnerski zaljev i Gorski Kotar.

Bijele i Samarske stijene
U blizini grada Ogulina prema Gorskom Kotaru, nalaze se Bijele i Samarske stijene, koje zajedno s Bjelolasicom čine interesantnu planinarsku destinaciju. Ishodište za planinarenje je Jasenak. Samarske stijene nalaze se u neposrednoj blizini Bijelih stijena a sastoje se od dvadesetak kamenitih skupina koje odvojeno strše od šumskog pokrivača.

Stožac Pored Kleka
Stožac, svojom nadmorskom visinom od 808 m omiljeno je planinarsko odredište planinara i ljubitelja prirode.

Rijeka Dobra
Ponornica koja izvire iz dva izvora u Gorskom Kotaru: jedan kod Bukova vrha a drugi kod Skrada, pogodna je za rafting avanturu. Ponire u samom centru grada Ogulina, Đulinom ponoru.

Đulin ponor
Đulin ponor, sa svojih 15 701 metar spiljskog sustava, sa spiljom Medvedicom nastavlja u najduži speleološki objekt Hrvatske. Ime ponora vezano je uz legendu o Đuli ili Zulejki, koja se u ponor strmoglavila poradi nesretne ljubavi.

Šmitovo jezero
Najveće jezero je Šmitovo jezero, za kojeg je vezana narodna predaja po kojoj je djevojku od zmaja spasio Sv. Juraj, a otisak kopita konja sačuvan je na kamenu pokraj jezera. Kao i u ostalim dijelovima Ogulina i ovdje ima nekoliko špilja. Najpoznatija je Rupećica u kojoj je nađena čovječja ribica.

Kulturna baština

Frankopanski kaštel
Nastao je oko 1500-te godine. Osnivač grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena, feudalni gospodar Modruša, Plaškog, Vitunja, Tounja, Zvečaja, Bosiljeva, Novigrada i Dubovca. Danas je u tom zdanju Zavičajni muzej otvoren 1967. godine.

Spomenik kralju Tomislavu
U Parku kralja Tomislava , podignut na 1000-tu obljetnicu kraljevstva

Bista i rodna kuća Ivane Brlić-Mažuranić
Godine 1974. postavljena je bista Ivani Brlić-Mažuranić u povodu 100-te godišnjice rođenja. Na mjestu rodne kuće Ivane Brlić-Mažuranić nalazi se zgrada Uprave šuma, na kojoj je postavljena spomen ploča.

Vitunjska gradina
Posve je sigurno da je Utvrda Vitunj postojala u prvoj polovici 15. st. Prvi put je spomenut 1449. godine u posjedu Frankopana. 1575. godine utvrda je napuštena.

Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa
Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa sagrađena je 1781. godine u središtu grada - u Parku kralja Tomislava.

Kapela sv. Roka
Na ulazu iz grada izgrađena je u prvoj polovici 19.st. kapela Sv. Roka kao zavjetna crkva. Ogulinom je u to vrijeme harala kolera.

Modruš
Predaja kaže da je Modruš postojao već 820. godine, kada su na ovim prostorima bjesnile borbe hrvatskih knezova Borne i Ljudevita. Prvi sigurniji spomen o staroj hrvatskoj župi Modruš doznajemo iz isprave izdane 1163. godine, potom iz vremena osnivanja Krbavske biskupije 1185. godine te iz isprava hrvatsko-ugarskog kralja Bele III, koji zbog osobitih zasluga daruje župu Modruš sa utvrdom Tržan gradom, Bartolu Frankopanu i njegovim nasljednicima. 1493. godine Modruš poharaše i spališe Turci, a bez obzira na nastojanje Bernardina Frankopana da ga obnovi, Modruš ostaje samo krajiška stražarska utvrda prema Turcima.

Marmontov most u Oštarijama
Izgradio ga je francuski maršal Marmont (19. st.), upravitelj ilirskih provincija.